Jadi malog Jastreba II. dio
Uz Radio-postaju „RIBA SMRDI OD GLAVE“ slušam današnju hit pjesmu od grupe Zabranjeno Pušenje „Pamtim to kao da je bilo danas“ .
… Sine, veli, ko igra za raju
i zanemaruje taktiku
završiće karijeru
u nižerazrednom vratniku, fakat
Kad murija uhvati Omera
i ovaj propjeva posle dva šamara
i reče o raji sve što zna
zaboravio je bio sve zajedničke akcije
zaboravio je bio sve zajedničke derneke
Zaboravio je bio kako sam njega
i onog malog Dragu
dvaput spasio od belaja ……..
I tako uz opuštenu atmosferu krenem analizirati skorašnja nogometna događanja
Krenimo redom
Plave „bluze“ pune samopouzdanja, 9 utakmica u nizu bez poraza, odlično otvaranje proljetnog dijela sezone (pobjeda u Tolisi i kući protiv Tramošnice), dobra atmosfera u klubu, velika godina u kojoj obilježavamo 60 obljetnicu kluba, povodom koje će biti organizirano raznorazne manifestacije koje će uveličati nogometno ime Napredak. Vrhunac aktivnosti prijateljska nogometna utakmica u kojoj će naši igrači ukrstiti koplja sa velikim splitskim Hajdukom.
U 16 kolu I. lige Posavske Županije Napredak je došao u goste ekipi „19 Srpnja“ iz O. Luke, gledajući ljestvicu utakmica u kojoj se sastaju dvije ekipe iz samog vrha ljestvice, moglo bi se reći derbi kola. Atmosfera u oba tabora pozitivna, domaćini u dvije utakmice uzeli četiri boda, a gosti maksimalnih šest bodova. Sve ovo je bila dobra najava ove utakmice u kojoj su predstavnici oba sastava očekivala dosta, samim tim zasigurno dobra najava za jedan sportski događaj.
Sportski događaj na kome se skupio solidan broj navijača, s tim da se moglo zamijetiti da je veći broj navijača ipak bio gostujućeg to jest našeg kluba, potom neutralnih navijača koji su se nadali kvalitetnoj nogometnoj predstavi, a tek onda dio domaći navijača, od kojih je dio osim boce u ruci, nekulturnog i nesportskog ponašanja, nisu ništa niti mogli vidjeti niti napraviti (vjerojatno nisu znali niti krajnji rezultat utakmice).
NK „19 Srpanj“ O. Luka – NK „Napredak“ Matići (2 : 2) 2 : 2
Tijek utakmice …
- Svoju moć smo prezentirali već u prvim minutama utakmice, igrala se 3 minuta susreta kada su igrači napretka izborili polu-kontru u kojoj M. Ivić lakoćom pretrčao svog čuvara, ubacio loptu u kazneni prostor prema dvojici svoji napadača, koji su jednostavnim križanjem izbacili cijelu domaću obranu, ostali na velikom prostoru sami tako da Iviću i nije bilo teško pogoditi napadača I. Rašić koji kirurški preciznim udarcem u kontra vratarev kut riješio zadatak, i ostavio domaćem vrataru mogućnost samo da izvadi loptu iz mreže 0 : 1.
- 9 min. ponovno slična situacija, oduzeta lopta domaćim igračima, promjena strane naše ekipe, precizna lopta vezne linije između domaćih stopera, gdje danas iznimno raspoloženi M. Ivić izlazi ovaj put oči u oči sa domaćim vratarom, ishod ..vratar ponovno vadi loptu iz vlastite mreže 0 : 2.
Sve je bilo kao u priči, sve idealno, u tom trenutku niti najveći zlobnici nisu mogli predvidjeti daljnji tijek utakmice.
Kreće Cirkus „Oštrorado“
Na scenu a u ulozi glavnih aktera ljudi u crnom i njihovi mentori.
„Čistu loptu“ na sredini terena stoper Napretka uzima domaćem igraču, što glavni sudac ocjenjuje kao prekršaj, stoper je prokomentirao ali zasigurno ne burno niti drukčije negoli što možemo vidjeti svaki dan na TV gdje igraju elitne momčadi, no današnji sudac inače „veliki profesionalac“ bezazleni komentar je okarakterizirao za dodatnu kaznu, žuti karton.
Nažalost ni tu priči nije kraj, situacija od 2 : 0 za goste i dominacija na terenu nije bila nimalo obećavajuća za domaćina, a niti za suca koji je dobio instrukcija da bi ishod utakmice trebao bit drugačiji negoli je trenutno stanje (ako hoće nešto više), tako da ionako izbezumljeni sudac koji zasigurno nije dorastao ne ovakvoj nego ikakvoj utakmici, prihvatio sugestiju domaćeg igrača koji je nešto rekao glavnom sucu, nakon čega je glavni sudac izvadio crveni karton i pokazao našem stoperu, iako se sve dešavalo ispred dvije klupe, ispred delegata i pomoćnog suca, glavna presuda je pala nakon sugestije domaćeg igrača i njegove priče.
Da nije dorastao, svom pozivu stoji i činjenica da igrač kome je dao žuti, pa crveni karton zbog psovanja i prigovora kojeg niti on nije čuo, je Ivan Orkić, igrač koji je ponikao u omladinskom pogonu NK „Napredak“ uspješno nastupao nekoliko sezona za razne selekcije HNK „Orašje“, sa selekcijom Juniora osvojio Kup BiH, igrao i za prvi sastav neko vrijeme, branio boje Hajduka iz Orašje, radio sa mnogim trenerima, surađivao sa sportskim radnicima i zasigurno niti jedan od njih ga neće okarakterizira kao impulzivnog, temperamentnog ili negativca nego nasuprot, uvijek smirenog što bih naš narod rekao „ni mrava ne bi zgazio“ i igrač od kojeg niti jednog suca nije „glava zaboljela“. Da je to uradio bilo kom drugom igraču možda bi se i mogao pravdati, ovako je pao već na prvom koraku.
Sve ove scene su izazvale konfuzija među našim igračima, ali i među našom ne malobrojnom publikom i tada je zasigurno brzinom svjetlosti svima kroz glave prošlo 90 min. prošlogodišnjeg terora Tarika, njegovih asistenata i korisnika. Svi su se zapitali dali moguće da će se to nama mora ponoviti.
Scenarij prošlogodišnji samo se glumci izmijenili; penal, crveni, maksimalna zaštita domaćih igrača i naravno maksimalno nepoštovanje gostiju.
- Izbijanje bezazlene lopte ispred domaćeg napadača, koji se zakačio na našeg igrača i to bar metar van kaznenog prostora glavni sudac je okarakterizirao kao najstrožu kaznu, koju su domaćini materijalizirali i smanjili rezultat na 2 : 1. Pogodak, vjetar u leđa od ljudi u crnom digao je elan domaćinima ali i uz sve to nisu imali niti inicijativu niti neku šansu, naši igrači su odigrali taj dio u šoku tako da nisu neku posebno povezanu igru pružili ali i kao takvi i sa igračem manje bili su ravnopravni na terenu.
- 42. minut utakmice jedini domaći igrače čija je igra imala smisla i mogla dati učinak primio je jednu loptu u našem kaznenom prostoru, nakon čega se hrvačkim zahvatom oslobodio našeg stopera i pored nemoćnog vratara zabio za 2 : 2, naravno da sucu nije palo na pamet da svira očigledan prekršaj u napadu. Zasigurno je teško biti stoper u ovakvoj utakmici kada sudac i svaki pogled na domaćeg igrača okarakterizira kao prekid, kada u fazi našeg napada njihovi obrambeni igrači očigledno i bez imalo srama ili straha da će sudac to sankcionirati, jadno služeći se rukama i nogama skačući na leđa, držanje, čupanje, naskakivanje na leđa, ne birajući način niti sredstva da zadrže naše igrače.
Iz prvog poluvremena bilježimo još jednu neopreznost suca kada nije na vrijeme prekinuo naš napad iz kojega smo došli u vrlo izglednu prigodu, prigode naših igrača koje su se mogle desiti samo ako sudac nije imao niti najmanji razlog da prekine ili najčešće kada nije imao vremena da reagira, kao i ovaj put kada je nakon izvedenog auta, u šesnaestrecu loptu primio M. Ivić malo iskosa, izbio pred vratara dobro puca ali je vratar domaćih također vrlo dobro reagirao.
U drugom poluvremenu naša ekipa se oporavila od šoka i vratila u igru, imali smo veći posjed lopte, bili dominantniji na terenu, izbjegli smo u nekoliko navrata pažnji sudaca tako da nam nisu mogli prekinuti napad, čak je u 80 i nekom minutu R. Župarić imao stopostotnu šansu iz koje smo pogodili nažalost samo stativu.
Za nešto više ipak nam je trebalo obzirom na igrača manje, barem donekle realno suđenje, ovako smo uz ogromnu gorčinu u želucu ipak morali biti zadovoljni i sa 2 : 2.
DOMAĆI;
Nakon prošle sezone i činjenice da su nam na najbrutalniji i okrutniji način uništili sezonu oteli prvo mjesto uz pomoć Dizdaruše i njenog dijela ljubitelja iz nogometnog saveza , nismo vjerovali da netko može biti toliko bezosjećajan da to ponovno učini.
Igrači domaćina su bili opasani jedino iz prekida koje im je sudac svirao kada god je bio i u najmanjoj prilici, njihovu igru i fizičku dominaciju nismo vidjeli iako su 80 minuta imali igrača više.
ODGOVORNI LJUDI;
Na utakmicu između treće i četvrte ekipe prvenstava da dođu suditi ovakvi početnici je smiješno, i jadno od saveza, ali zasigurno nije ništa slučajno. Suci općenito nisu vrijedni spomena, na kraju da nisu oni bio bi neki drugi Tarik.
Da na klupi neke ekipe kao trener sjedi čovjek koji je ujedno i disciplinski sudac u istoj ligi, vjerojatno ima samo u našem nogometnom savezu.
I tako, dok slušam radi-postaju „RIBA SMRDI OD GLAVE“ i uživam u pjesmi „Ničija nije do zore sjala“ gledam u kalendar i vidi čuda sad će i šesti mjesec, privodim kraju današnji zvjezdani dnevnik br.102
ZAKLJUČAK:
Ovo je trebao biti derbi susret, ovdje se trebao igrati nogomet, ovdje se trebalo pljeskati i skandirati, ali su odgovorni ljudi ove utakmice odlučili, liječiti svoje osobne komplekse, svoju životnu frustraciju prezentirati, sebe staviti u prvi plan i ostati u današnjem sivilu, a ne prezentirati sport i fer play. Naravno da će ti isti ljudi naći sebi srodne duše, isticati ono što im odgovara zavaravati sebe i druge svojim pričama u koje niti oni sami više ne vjeruju.
Što reći za ljude koji su nam uništili prošlu sezonu, a kojim smo opet oprostili ne i zaboravili, a koji su nam za uzvrat vratili prošlogodišnji scenarij, što reći o ljudima koji se raduju tuđoj nesreći i na njoj se još naslađuju, zar je moguće da takvih ljudi ima.
Objavio nknapredakmatići u ponedjeljak, travanj 02, 2012
Nema komentara:
Objavi komentar